/usr/share/doc/HOWTO/hr-html/Sigurnost-KAKO-3.html

<!DOCTYPE HTML PUBLIC "-//W3C//DTD HTML 3.2 Final//EN">
<HTML>
<HEAD>
 <META NAME="GENERATOR" CONTENT="SGML-Tools 1.0.11">
 <TITLE>Sigurnost Linuxa KAKO: Fizièka sigurnost</TITLE>
<META HTTP-EQUIV="Content-Type" CONTENT="text/html; charset=ISO-8859-2">
 <LINK HREF="Sigurnost-KAKO-4.html" REL=next>
 <LINK HREF="Sigurnost-KAKO-2.html" REL=previous>
 <LINK HREF="Sigurnost-KAKO.html#toc3" REL=contents>
</HEAD>
<BODY>
<A HREF="Sigurnost-KAKO-4.html">Sljedeæi dio</A>
<A HREF="Sigurnost-KAKO-2.html">Prethodni dio</A>
<A HREF="Sigurnost-KAKO.html#toc3">Sadr¾aj</A>
<HR>
<H1><A NAME="s3">3. Fizièka sigurnost</A></H1>

<P>
<P>Prvi "sloj" sigurnosti kojeg trebate uzeti u obzir je fizièka sigurnost
va¹ih raèunalnih sustava. Tko ima izravan fizièki pristup va¹em raèunalu? Da
li bi trebao? Mo¾ete li za¹tititi svoje raèunalo od njegova petljanja? Da li
biste trebali?
<P>Koliko fizièke sigurnosti trebate za svoj sustav jako ovisi o va¹oj
situaciji i/ili financijama.
<P>Ako ste kuæni korisnik, vjerovatno vam je ne treba puno (iako æete mo¾da
htjeti za¹tititi svoje raèunalo od djece ili neugodnih roðaka). Ako ste u
laboratoriju, treba vam poprilièno vi¹e, no korisnici na raèunalima ipak
moraju moæi raditi. Mnogi od slijedeæih dijelova bit æe od pomoæi. Ako ste u
uredu, trebat æe vam ili neæe osiguravanje raèunala dok ne radite ili dok
ste na putu. U nekim tvrtkama ostavljanjem neosigurane konzole mo¾ete
zaraditi otkaz.
<P>Oèite metode fizièke sigurnosti kao ¹to su brave na vratima, kablovima,
zakljuèani kabineti i video kamere sve su dobra ideja, ali izvan dosega ovog
dokumenta. :)
<P>
<H2><A NAME="ss3.1">3.1 Raèunalne brave</A>
</H2>

<P>
<P>Mnoga moderna PC kuæi¹ta imaju moguænost "zakljuèavanja". To je obièno brava
na prednjem dijelu kuæi¹ta u kojoj dobiveni kljuè mo¾ete okrenuti u
zakljuèani ili nezakljuèani polo¾aj. Brave na kuæi¹tima mogu pomoæi u
spreèavanju kraðe va¹eg PC-a, ili otvaranja kuæi¹ta i izravnog
mijenjanja/kraðe va¹eg hardvera. Nekad mogu sprijeèiti i resetiranje va¹eg
raèunala uz dizanje sustava s diskete ili drugog hardvera.
<P>Te brave rade razlièite stvari, ovisno o podr¹ci matiène ploèe i
konstrukciji kuæi¹ta. Na mnogim PC-ima napravljene su tako da kuæi¹te morate
slomiti kako bi ga otvorili. Na drugima ne mo¾ete ukljuèivati nove
tipkovnice i mi¹eve. Za vi¹e informacija provjerite upute svoje matiène
ploèe ili kuæi¹ta. To ponekad mo¾e biti vrlo korisna moguænost, iako su
brave obièno niske kvalitete i vrlo ih je lako otkljuèati otpiraèem.
<P>Neka kuæi¹ta (najizra¾enije Sparcovi i Macovi) imaju kuku otraga tako da,
ako provuèete kabel, napadaè mora prerezati kabel ili slomiti kuæi¹te da bi
ga otvorio. Stavljanje ¹ifre ili brave mo¾e biti dobra odbrana od kraðe
stroja.
<P>
<H2><A NAME="ss3.2">3.2 BIOS sigurnost</A>
</H2>

<P>
<P>BIOS je najni¾a razina softvera koja konfigurira ili radi s va¹im x86
baziranim hardverom. LILO i druge metode dizanja Linuxa pristupaju BIOS-u
kako bi odluèile kako dignuti va¹e Linux raèunalo. Druge platforme na kojem
Linux radi imaju slièan softver (OpenFirmware na Macovima i novijim
Sunovima, Sun boot prom, itd.). Preko BIOS-a mo¾ete sprijeèiti napadaèa u
resetiranju va¹eg raèunala i mijenjanju va¹eg Linux sustava.
<P>Pod Linuxom/x86 mnogi PC BIOS-i daju vam moguænost lozinke pri dizanju
sustava. To ne znaèi ba¹ puno sigurnosti (BIOS se mo¾e resetirati, ili
maknuti ako netko mo¾e do unutra¹njosti kuæi¹ta), ali mo¾e poslu¾iti kao
dobra obrana (to jest, potrajat æe i ostaviti tragove petljanja).
<P>Mnogi x86 BIOS-i omoguæavaju i odreðivanje raznih drugih dobrih sigurnosnih
mjera. Provjerite priruènik svog BIOS-a ili ga razgledajte prilikom
slijedeæeg dizanja. Neki primjeri: iskljuèivanje dizanja s disketa i lozinke
za pristup nekim opcijama BIOS-a.
<P>Na Linux/Sparc-u va¹ SPARC EEPROM mo¾e se namjestiti da zahtijeva lozinku
pri dizanju. To æe mo¾da usporiti napadaèa.
<P>NAPOMENA: Ako imate poslu¾itelj i stavite lozinku pri dizanju, va¹ se stroj
neæe dizati samostalno. Nemojte zaboraviti da æete morati doæi i dati
lozinku èak i kod nestanka struje. ;(
<P>
<H2><A NAME="ss3.3">3.3 Sigurnost programa za dizanje</A>
</H2>

<P>
<P>Razni programi za dizanje Linuxa takoðer mogu imati lozinku. Ako koristite
LILO, pogledajte opcije <B>restricted</B> i <B>password</B>. <B>password</B> vam
tra¾i lozinku pri dizanju. <B>restricted</B> æe dopustiti dizanje sustava
<EM>osim</EM> ako netko odredi opcije na <CODE>LILO:</CODE> promptu (kao ¹to je
<B>single</B>).
<P>Naravno, pri postavljanju svih tih lozinki trebat æete ih i popamtiti. :)
Takoðer nemojte zaboraviti da æe one samo usporiti odluènog napadaèa. To
neæe sprijeèiti da netko digne sustav s diskete i montira va¹u root
particiju. Ako koristite sigurnost uz svoj program za dizanje sustava,
mo¾ete odmah i u BIOS-u svog raèunala iskljuèiti dizanje s diskete, kao i
za¹titi ga lozinkom.
<P>Ako netko ima informacije o sigurnosti drugih programa za dizanje, rado
bismo ih èuli (grub, silo, milo, linload, itd.).
<P>NAPOMENA: Ako imate poslu¾itelj i stavite lozinku pri dizanju, va¹ se stroj
neæe dizati samostalno. Nemojte zaboraviti da æete morati doæi i dati
lozinku èak i kod nestanka struje. ;(
<P>
<H2><A NAME="ss3.4">3.4 xlock i vlock</A>
</H2>

<P>
<P>Ako s vremena na vrijeme odlutate od svog stroja, lijepo je moæi
"zakljuèati" svoju konzolu da nitko ne petlja po njoj ili gleda ¹to ste
radili. Ovo mogu dva programa: xlock i vlock.
<P>xlock zakljuèava X prikaz. Trebao bi doæi sa svakom Linux distribucijom koja
podr¾ava X. Za vi¹e opcija provjerite njegovu man stranicu, ali opæenito
mo¾ete pokrenuti xlock iz bilo kojeg xterma na svojoj konzoli i on æe
zakljuèati prikaz i tra¾iti lozinku za otkljuèavanje.
<P>vlock je jednostavan mali program kojim zakljuèavate neke ili sve virtualne
konzole na svojem Linux stroju. Mo¾ete zakljuèati samo onu u kojoj radite
ili sve. Ako zakljuèate samo jednu, drugi mogu doæi i koristiti konzolu, ali
ne i va¹ vty dok ga ne otkljuèate. vlock dolazi s Red Hat Linuxom, ali to
ne mora vrijediti za va¹u distribuciju.
<P>Naravno da æe zakljuèavanje konzole sprijeèiti petljanje drugih u va¹ posao,
ali ne sprijeèava resetiranje stroja ili prekid va¹eg posla na neki drugi
naèin. Takoðer ne sprijeèava pristup va¹em raèunalu s drugog raèunala na
mre¾i i uzrokovanje problema.
<P>
<H2><A NAME="ss3.5">3.5 Otkrivanje fizièkih provala</A>
</H2>

<P>
<P>Prva stvar na koju uvijek treba paziti je kad se va¹ stroj dignuo. Po¹to je
Linux robustan i stabilan OS, stroj bi se trebao ponovo dizati kada ga VI
spustite za nadogradnje OS-a, izmjenu hardvera ili ne¹to slièno. Ako se
stroj dignuo bez va¹eg sudjelovanja, trebalo bi se upaliti svjetlo za
uzbunu. Mnogi naèini kompromitiranja va¹eg raèunala zahtijevaju da ga uljez
resetira.
<P>Provjerite znakove petljanja na kuæi¹tu i podruèju raèunala. Iako mnogi
uljezi iz logova èiste tragove svoga prisustva, dobra je ideja provjeriti ih
i potra¾iti bilo kakve nejasnosti.
<P>Neke stvari koje trebate provjeriti u logovima:
<UL>
<LI>Kratki ili nepotpuni logovi.</LI>
<LI>Logovi s èudnim oznakama vremena.</LI>
<LI>Logovi s netoènim dozvolama ili vlasni¹tvom.</LI>
<LI>Znakovi ponovnog dizanja sustava ili ukljuèivanja usluga.</LI>
<LI>Nedostajuæi logovi.</LI>
<LI>su zapisi ili logini iz èudnih mjesta.</LI>
</UL>
<P>O podacima iz logova sustava govorit æemo kasnije.
<P>
<HR>
<A HREF="Sigurnost-KAKO-4.html">Sljedeæi dio</A>
<A HREF="Sigurnost-KAKO-2.html">Prethodni dio</A>
<A HREF="Sigurnost-KAKO.html#toc3">Sadr¾aj</A>
</BODY>
</HTML>
doc-linux-hr 20000416.1 / usr / share / doc / HOWTO / hr-html / Sigurnost-KAKO-3.html
