xemacs21-support 21.4.22-14ubuntu1 / usr / share / xemacs-21.4.22 / etc / TUTORIAL.hr

Copyright (c) 1985, 1996 Free Software Foundation, Inc.  Uvjeti
kopiranja na kraju.

Ovo su osnovne upute za Emacs.

Opæenito, Emacsove naredbe sadr¾e tipku CONTROL (ponekad oznaèenu CTRL
ili CTL) ili tipku META.  Na nekim tipkovnicama tipka META je oznaèena
kao ALT ili EDIT, ili ne¹to treæe (na primjer, na Sunovim tipkovnicama
karo znak lijevo od razmaknice je META).  Ako nemate tipku META,
umjesto nje mo¾ete koristiti ESC.  Da ne pi¹emo META ili CONTROL svaki
put kad mislimo na prefiksnu tipku, koristit æemo sljedeæe skraæenice:

 C-<znak>  znaèi dr¾eæi tipku CONTROL, stisnite znak <znak>.  Tako bi
	   C-f bilo: Dr¾eæi tipku CONTROL, napi¹ite f.
 M-<znak>  znaèi dr¾eæi tipku META, pritisnite <znak>.  Ako nema tipke 
	   META, pritisnite <ESC>, otpustite ga, i napi¹ite znak
	   <znak>.

Napomena: za izlazak iz Emacsa, utipkajte C-x C-c.  (Dva znaka.)
Znakovi ">>" na lijevom rubu naznaèuju uputstva da poku¹ate koristiti
neku naredbu.  Na primjer:
<<Sredina stranice namjerno ostavljena prazna.  Tekst se nastavlja dolje.>>
>>  Sad utipkajte C-v za pomak na sljedeæi ekran.
	(samo naprijed, uèinite to tako da dr¾ite tipku control i
	pritisnite 'v').  Od sad, ovo trebate napraviti kad god zavr¹ite
	sa èitanjem stranice teksta.

Uoèite dva reda koja se preklapaju kad se pomaknete s ekrana na ekran; 
preklapanje osigurava kontinuitet koji vam olak¹ava èitanje teksta.

Prva stvar koju trebate znati jest kako se micati s mjesta na mjesto u
tekstu.  Veæ znate kako se pomaknuti ekran naprijed, pomoæu C-v.  Da 
biste se pomakli ekran natrag, pritisnite M-v (dr¾ite tipku META i
pritisnite v, ili upi¹ite <ESC>v ako nemate tipke META, EDIT ili ALT).

>>  Poku¹ajte tipkati M-v, zatim C-v, nekoliko puta.


* SA®ETAK
---------

Sljedeæe naredbe su korisne za pregledavanje stranica teksta:

	C-v	Pomièe stranicu naprijed
	M-v	Pomièe stranicu natrag
	C-l	Bri¹e ekran, i ponovno iscrtava sve, stavljajuæi tekst 
		pokraj kursora u sredinu.
		 (to je control-L, a ne control-1.)

>> Naðite kursor, i pogledajte tekst pokraj njega.
   Sada stisnite C-l.
   Opet naðite kursor, i uoèite da se pokraj kursora nalazi isti
   tekst.


* OSNOVE KONTROLE KURSORA
-------------------------

Pomaci s ekrana na ekran su korisni, ali kako se pomaknuti na pojedino 
mjesto u tekstu na ekranu?

To mo¾ete uèiniti na nekoliko naèina.  Najosnovniji naèin je
upotrijebiti naredbe C-p, C-b, C-f i C-n.  Svaka od ovih naredbi
pomièe kursor jedan redak ili stupac u pojedinom smjeru.  Evo tablice
koja pokazuje ove èetiri naredbe i smjerove u kojem pomièu.

			  Prethodni red, C-p
			 (eng. previous line)
				  :
				  :
     Natrag, C-b  .... Trenutni polo¾aj kursora .... Naprijed, C-f
  (eng. backward)		  :		    (eng. forward)
				  :
			  Sljedeæi red, C-n
			   (eng. next line)

>> Pomaknite kursor do retka u sredini tablice koristeæi C-n i C-p.
   Tada stisnite C-l da vidite cijelu tablicu u sredi¹tu ekrana.

Ove su naredbe temeljene na engleskim mnemonicima: P za previous, N za
next, B za backward i F za forward.  Ovo su osnovne naredbe za
pomicanje kursora, i s vremenom æete ih SVE koristiti, pa bi bilo vrlo
korisno da ih sada nauèite.

>> Stisnite C-n nekoliko puta, tako da dovedete kursor do ovog retka.

>> Pomaknite se na red s C-f-ovima, i onda gore do C-p-ova.
   Uoèite ¹to C-p radi kad je kursor na sredini reda.

Svaki red teksta zavr¹ava znakom Newline (novi red), èime ga se odvaja 
od sljedeæeg reda.  Zadnji red u datoteci bi trebao imati Newline na
kraju (ali Emacs to ne zahtijeva).

>> Poku¹ajte stisnuti C-b na poèetku reda.  Trebalo bi vas pomaknuti
   na kraj prethodnog reda.  To se dogaða zato ¹to ste se pomakli
   unatrag, preko znaka Newline.

C-f se mièe preko Newline-a, ba¹ kao i C-b.

>> Pritisnite jo¹ nekoliko puta C-b, da steknete osjeæaj za kursor.
   Tad sti¹æite C-f dok se ne vratite na kraj reda.
   Zatim se jo¹ jednim C-f-om pomaknite na poèetak sljedeæeg reda.

Kad se pomaknete preko gornjeg ili donjeg ruba ekrana, tekst iza ruba
se pomakne na ekran.  Ovo se naziva "pomak" (eng. scrolling).  Njime
Emacs mo¾e pomaknuti kursor na neko mjesto u tekstu bez uklanjanja
kursora s ekrana.

>> Poku¹ajte pomaknuti kursor s donjeg ruba sa C-n, i pogledajte ¹to
   se dogaða.

Ako je micanje po znakovima presporo, mo¾ete se micati po rijeèima.
M-f (Meta-f) mièe rijeè naprijed, a M-b mièe rijeè natrag.

>> Pritisnite nekoliko puta M-f i M-b.

Kad se nalazite u sredini rijeèi, M-f pomièe na kraj rijeèi.  Kad se
nalazite u praznom prostoru izmeðu rijeèi, M-f pomièe na kraj sljedeæe 
rijeèi.  M-b se pona¹a na isti naèin, ali u suprotnom smjeru.

>> Pritisnite M-f i M-b nekoliko puta, izmije¹ano s C-f i C-b, tako da 
   mo¾ete promotriti kako se M-f i M-b pona¹aju na razlièitim mjestima 
   unutar i izmeðu rijeèi.

Uoèite paralelu izmeðu C-f i C-b na jednoj strani, i M-f i M-b na
drugoj.  Meta znakovi se èesto koriste za operacije vezane uz jedinice 
definirane jezikom (rijeèi, reèenice, paragrafi), dok Control znakovi
rade na osnovnim jedinicama, neovisno o onome ¹to editirate (znakovi, 
redovi, itd.)

Analogija vrijedi i izmeðu redova i reèenica: C-a i C-e pomièu na
poèetak, odnosno na kraj reda, dok M-a i M-e pomièu na poèetak, odnosno 
kraj reèenice.

>> Isku¹ajte C-a nekoliko puta, potom C-e nekoliko puta.
>> Iskupajte M-a nekoliko puta, potom M-e nekoliko puta.

Uoèite kako ponovljeni C-a ne rade ni¹ta, dok ponovljeni M-a
nastavljaju micati po reèenicama.  Iako ovo nije sasvim analogno,
svaka se naredba doima prirodnom.

Polo¾aj kursora u tekstu se takoðer naziva "toèka" (eng. point).
Drugaèije reèeno, kursor pokazuje na ekranu gdje se point nalazi u
tekstu.

Evo sa¾etka jednostavnih operacija za micanje kursora, ukljuèujuæi i
naredbe za pomicanje preko rijeèi i reèenica:

	C-f	Znak naprijed
	C-b	Znak natrag

	M-f	Rijeè naprijed
	M-b	Rijeè natrag

	C-n	Sljedeæi red
	C-p	Prethodni red

	C-a	Poèetak reda
	C-e	Kraj reda

	M-a	Poèetak reèenice
	M-e	Kraj reèenice

>> Isku¹ajte sve ove naredbe jo¹ nekoliko puta, za vje¾bu.
   To su najèe¹æe rabljene naredbe.

Dvije druge va¾ne naredbe za pomicanje kursora su M-< (Meta Manje),
koja pomièe na poèetak cijelog teksta, i M-> (Meta Veæe), koja pomièe
na kraj cijelog teksta.

Na veæini terminala, "<" je iznad zareza, tako da morate koristiti
tipku shift da biste ga utipkali.  Na tim terminalima morate koristiti 
tipku shift i da biste utipkali M-<; bez shifta, pisali biste M-zarez.

>> Sada isku¹ajte M-<, da biste se pomaknuli na poèetak uputa.
   Potom upotrijebite C-v nekoliko puta da se vratite ovamo.

>> Sada isku¹ajte M->, pomaknuv¹i se na kraj uputa.
   Potom upotrijebite M-v nekoliko puta da se vratite ovamo.

Ako va¹ terminal ima kursorske tipke, mo¾ete kursor pomicati njima.
Preporuèujemo da nauèite C-b, C-f, C-n i C-p iz tri razloga.  Prvo,
rade na svim vrstama terminala.  Drugo, kad steknete rutinu kori¹tenja 
Emacsa, primijetit æete da je tipkanje ovih CTRL znakova br¾e od
uporabe kursorskih tipki (jer ne morate odmicati prste od polo¾aja za
tipkanje).  Treæe, jednom kad se naviknete koristiti CTRL znakovne
naredbe, lako æete nauèiti koristiti druge napredne naredbe za micanje 
kursora.

Veæina Emacsovih naredbi prihvaæa numerièki argument; za veæinu njih
ovo slu¾i kao brojaè ponavljanja.  Brojaè ponavljanja zadajete tako da 
utipkate C-u i potom znamenke prije nego ¹to utipkate naredbu.  Ako
imate tipku META (ili EDIT ili ALT), postoji jo¹ jedan alternativan
naèin uno¹enja numerièkog argumenta: tipkajte znamenke dr¾eæi svo vrijeme 
tipku META.  Preporuèujemo uèenje metode pomoæu C-u, jer radi na svim
terminalima.

Primjerice, C-u 8 C-f pomièe osam znakova naprijed.

>> Poku¹ajte koristiti C-n ili C-p s numerièkim argumentom, tako da
   pomaknete kursor na liniju blisku ovoj samo jednom naredbom.

Veæina naredbi koristi numerièki argument kao brojaè ponavljanja.
Neke ga naredbe, izunimno, koriste drugaèije.  C-v i M-v su meðu
iznimkama.  Kad im se proslijedi argument, one pomaknu ekran gore ili
dolje, za toliko redova, a ne stranica.  Na primjer, C-u 4 C-v pomièe
ekran za èetiri reda.

>> Sada poku¹ajte upisati C-u 8 C-v.

Ovo je trebalo pomaknuti ekran za 8 redova.  Ako ga hoæete pomaknuti
natrag, mo¾ete dati isti argument M-v.

Ako koristite X Window sistem, vjerojatno se na desnoj strani Emacsova
prozora nalazi pravokutno podruèje nazvano "vrpca za pomicanje"
(eng. scroll-bar).  Mo¾ete pomicati tekst mi¹em povlaèeæi klizaè
unutar vrpce.

>> Poku¹ajte pritisnuti srednju tipku mi¹a na vrh klizaèa unutar
   scroll-bara.  Ovo bi trebalo pomaknuti tekst do polo¾aja odreðenog
   visinom toèke pritiska.

>> Pomaknite mi¹a na toèku scroll-bara otprilike tri reda od vrha, i
pritisnite lijevu tipku mi¹a nekoliko puta.


* KONTROLA KURSORA NA X TERMINALU
---------------------------------

Ako imate X terminal, vjerojatno æe vam biti lak¹e koristiti tipke
kursorskog bloka.  Lijeva, desna, gornja i donja strelica pomièu u
oèekivanom smjeru; one funkcioniraju jednako kao i C-b, C-f, C-p i
C-n, ali ih je lak¹e tipkati i zapamtiti.  Takoðer mo¾ete koristiti
C-lijevo i C-desno za pomake po rijeèima, a C-gore i C-dolje za pomake 
po blokovima (npr. paragrafima, ako editirate tekst).  Ako imate tipke 
oznaèene s HOME (ili BEGIN) i END, one æe vas pomaknuti na poèetak
odnosno kraj reda, a C-home i C-end æe vas pomaknuti na poèetak
odnosno kraj datoteke.  Ako va¹a tipkovnica ima tipke PgUp i PgDn,
mo¾ete ih koristiti za pomicanje gore i dolje po stranicama, kao M-v i 
C-v.

Sve ove naredbe mogu primiti numerièke argumente, kao ¹to je gore
opisano.  Mo¾ete taj argument unijeti kraæim putem: samo dr¾ite tipku
CONTROL ili META, i upi¹ite broj.  Na primjer, za pomak 12 rijeèi
desno, tipkajte C-1 C-2 C-desno.  Uoèite da je ovo jako lako utipkati, 
jer ne morate otpu¹tati tipku CONTROL izmeðu pritisaka tipki.


* KAD EMACS BLOKIRA
-------------------

Ako Emacs prestane odgovarati na va¹e naredbe, mo¾ete ga zaustaviti
utipkav¹i C-g.  Mo¾ete koristiti C-g da zaustavite naredbu koja predugo
traje.

Takoðer s C-g mo¾ete odbaciti numerièki argument, ili poèetak naredbe
koju ne ¾elite zavr¹iti.

>> Upi¹ite C-u 100 da napravite numerièki argument 100, zatim stisnite C-g.
   Sad upi¹ite C-f.  Pomaknut æe se samo za jedan znak, jer ste
   argument odbacili s C-g.

Ako gre¹kom stisnete <ESC>, mo¾ete ga se rije¹iti s C-g.


* ONEMOGUÆENE NAREDBE
---------------------

Neke Emacsove naredbe su "onemoguæene", tako da ih poèetnici ne mogu
pokrenuti gre¹kom.

Ako utipkate jednu od onemoguæenih naredbi, Emacs æe vas porukom
obavijestiti koju ste naredbu poku¹ali pokrenuti, i pitati vas ¾elite
li je ipak izvr¹iti.

Ako je zaista ¾elite isprobati, pritisnite razmaknicu kao odgovor na
pitanje.  Inaèe, ako ne ¾elite izvr¹iti onemoguæenu naredbu,
odgovorite na pitanje s "n".

>> Pritisnite `C-x n p' (¹to je onemoguæena naredba),
   zatim na pitanje odgovorite s "n".


* PROZORI
---------

Emacs mo¾e imati nekoliko prozora, svaki s vlastitim tekstom.  Uoèite
da se pojam "prozora" kako ga koristi Emacs ne odnosi na odvojene
preklapajuæe prozore windowing sustava, veæ na razdvojene dijelove
unutar jednog X prozora.  (Emacs takoðer mo¾e prikazati vi¹e X
prozora, odnosno "okvira", u Emacsovoj terminologiji.  To je opisano
kasnije.)

Za sada je bolje ne ulaziti u tehnike kori¹tenja vi¹e prozora.  Ono
¹to trebate znati jest kako se rije¹iti dodatnih prozora koji se mogu
javiti za prikaz pomoæi, ili kao izlaz nekih naredbi.
Jednostavno:

	C-x 1	Jedan prozor (tj. ubij sve druge prozore)

To je Control-x praæen znamenkom 1.  C-x 1 pro¹iruje prozor u kojem je 
kursor, tako da on zauzme cijeli ekran.  Pobri¹e, takoðer, i ostale
prozore.

>> Pomaknite kursor na ovu liniju i upi¹ite C-u 0 C-l.

(Sjetite se da C-l ponovno iscrtava ekran.  Ako ovoj naredbi date
numerièki argument, on znaèi "iscrtaj ekran i smjesti trenutni red
toliko linija od vrha ekrana."  Tako C-u 0 C-l znaèi "iscrtaj ekran, i 
stavi trenutni red na vrh.")

>> Pritisnite Control-x 2
   Uoèite kako se ovaj prozor smanjuje, dok se novi pojavljuje
   prikazujuæi sadr¾aj ovog spremnika (buffera).

>> Upi¹ite C-x 1 i gledajte kako novi prozor nestaje.


* UMETANJE I BRISANJE
---------------------

®elite li umetnuti tekst, samo ga utipkajte.  Znakove koje vidite, kao 
¹to su A, 7, *, itd. Emacs shvaæa kao tekst i umeæe trenutno.
Pritisnite <Return> (znak za novi red) da umetnete znak Newline.

Zadnji znak koji ste umetnuli mo¾ete izbrisati pritisnuv¹i <Delete>.
<Delete> je tipka na tipkovnici koja mo¾e biti oznaèena kao "Del".  U
nekim sluèajevima, tipka "Backspace" slu¾i kao <Delete>, ali ne
uvijek!

Opæenitije, <Delete> bri¹e znak neposredno ispred trenutnog polo¾aja
kursora.

>> Uèinite sljedeæe: utipkajte nekoliko znakova, zatim ih izbri¹ite
   stisnuv¹i <Delete> nekoliko puta.  Ne brinite o promjeni ove
   datoteke; neæete izmijeniti glavnu verziju uputa.  Ovo je va¹a
   osobna kopija.

Kad red teksta postane prevelik za jedan red na ekranu, red se
"nastavlja" na drugi ekranski red.  Obrnuta kosa crta ("\") na desnom
rubu ukazuje na red koji je nastavljen.

>> Upisujte tekst dok ne doðete do desnog ruba, i nastavite pisati.
   Vidjet æete kako se pojavljuje nastavljeni red.

>> Tipkom <Delete> bri¹ite tekst dok red teksta opet ne stane na red
   ekrana.  Kontinuacijski red tada nestaje.

Mo¾ete izbrisati znak Newline kao i bilo koji drugi znak.  Brisanje
znaka Newline izmeðu dva reda ih spaja u jedan red.  Ako je novonastali
zajednièki red prevelik da stane na ekranski red, bit æe prikazan
kontinuacijskim redom.

>> Pomaknite kursor na poèetak reda i pritisnite <Delete>.  Red æe se
   spojiti s redom iznad.

>> Pritisnite <Return> tako da ponovno umetnete Newline koji ste
   izbrisali.

Upamtite da se veæini Emacsovih naredbi mo¾e zadati brojaè
ponavljanja; ovo ukljuèuje znakove teksta.  Ponavljanje znaka teksta
unosi ga nekoliko puta.

>>  Isku¹ajte sad -- upi¹ite C-u 8 * da upi¹ete ********.

Sada ste nauèili najosnovnije naèine upisivanja u Emacs i ispravljanja 
gre¹aka.  Sada mo¾ete i brisati po rijeèima ili redovima.  Evo sa¾etka 
operacija brisanja:

	<Delete>     bri¹i znak neposredno pred kursorom
	C-d   	     bri¹i znak nakon kursora

	M-<Delete>   ubij rijeè prije kursora
	M-d	     ubij rijeè poslije kursora

	C-k	     ubij od pozicije kursora do kraja reda
	M-k	     ubij do kraja trenutne reèenice

Uoèite da <Delete> i C-d nasuprot M-<Delete> i M-d pro¹iruju paralelu
zaèetu s C-f i M-f (dobro, <Delete> ba¹ i nije kontrolni znak, ali
nemojmo brinuti o tome).  C-k i M-k su na neki naèin slièni C-e i M-e, 
po operaciji na redovima, odnosno reèenicama.

Kad bri¹ete vi¹e od jednog znaka istovremeno, Emacs sprema izbrisani
tekst, tako da ga mo¾ete dobiti natrag.  Vraæanje ubijenog teksta zove 
se "dobavljanje" (eng. yanking).  Mo¾ete dobaviti ubijeni tekst bilo
na isto mjesto gdje je bio ubijen, bilo na neko drugo mjesto u
tekstu.  Mo¾ete dobaviti tekst nekoliko puta, èime æete dobiti
vi¹estruke kopije.  Komanda za dobavljanje je C-y.

Uoèite da je razlika izmeðu "ubijanja" i "brisanja" neèega u tome ¹to
se ubijeni tekst mo¾e dobaviti natrag, a izbrisani ne mo¾e.  Opæenito,
naredbe koje uklanjaju puno teksta spreme izbrisani tekst, dok ga
naredbe koje bri¹u samo jedan znak ili samo prazne linije i razmake ne
spremaju.

>> Pomaknite kursor na poèetak reda koji nije prazan.
   Zatim pritisnite C-k da ubijete tekst u tom redu.
>> Stisnite C-k drugi put.  Vidjet æete da ubija Newline koji prati
   taj red.

Uoèite da jedan C-k ubija sadr¾aj reda, dok drugi C-k ubija sam red, i
mièe sve druge redove prema gore.  C-k tretira numerièki argument na
specijalan naèin: ubija toliko redova, i njihov sadr¾aj.  Ovo nije
obièno ponavljanje.  C-u 2 C-k ubija dva reda i njihove newline;
pritiskanje C-k dvaput ne bi dalo taj rezultat.

Da povratite zadnji ubijeni tekst i stavite ga gdje je kursor
trenutno, pritisnite C-y.

>> Poku¹ajte; pritisnite C-y da dobavite tekst.

Gledajte na C-y kao da dobavljate natrag ne¹to ¹to vam je netko uzeo.
Uoèite da ako ponovite C-k nekoliko puta, sav tekst bit æe spremljen
zajedno, tako da æe ga C-y dobaviti odjednom.

>> Uèinite to sad, pritisnite C-k nekoliko puta.

Sad, da bi vratili ubijeni tekst:

>> Stisnite C-y.  Tad spustite kursor nekoliko linija ni¾e i opet
   stisnite C-y.  Sada vidite kako se kopira tekst.

©to napraviti ako imate tekst koji ¾elite dobaviti, ali onda ubijete
ne¹to drugo?  C-y bi dobavio zadnji tekst.  Ali prethodni tekst nije
izgubljen.  Mo¾ete ga povratiti koristeæi naredbu M-y.  Nakon ¹to
pritisnete C-y i dobijete zadnje ubijeni tekst, pritiskanje M-y ga
zamjenjuje s prethodno ubijenim tekstom.  Uzastopno pozivanje M-y
dobavlja sve ranije i ranije tekstove.  Kad doðete do teksta koji ste
tra¾ili, ne morate uèiniti ni¹ta posebno da ga zadr¾ite.  Samo
nastavite s editiranjem, ostaviv¹i dobavljeni tekst gdje jest.

Ako pritisnete M-y dovoljno puta, vratit æete se na polaznu toèku
(zadnji ubijeni tekst).

>> Ubijte jedan red, pomièite se po tekstu, ubijte drugi red.
   Zatim pritisnite C-y da biste dobili natrag drugi ubijeni red.
   Zatim napravite M-y pa æe taj tekst biti zamijenjen prvim ubijenim
   redom.  Napravite jo¹ par puta M-y i pogledajte ¹to dobivate.
   Nastavite s M-y dok ne vratite drugi ubijeni red, a zatim M-y 
   pritisnite jo¹ par puta.  Ako ¾elite, mo¾ete poku¹ati proslijediti
   naredbi M-y pozitivne i negativne argumente.


* PONI©TENJE
------------

Ako napravite izmjenu u tekstu, pa se zatim predomislite, mo¾ete
poni¹titi (eng. "undo") promjenu naredbom undo, C-x u.

Obièno, C-x u poni¹tava promjene koje su rezultat jedne naredbe; ako
ponovite C-x u nekoliko puta uzastopce, svako novo ponavljanje
poni¹tava uèinak jo¹ jedne naredbe.

Ali, postoje dva izuzetka: naredbe koje ne mijenjaju tekst se ne
raèunaju (ovo ukljuèuje naredbe koje mièu kursor i pomièu tekst), a
samo-umeæuæi znakovi se obièno grupiraju u skupine od po 20 (da se
umanji broj C-x u koje morate stisnuti da biste poni¹tili unos
teksta).

>> Ubijte ovu liniju s C-k, zatim utipkajte C-x u i trebala bi se
   ponovno pojaviti.

C-_ je alternativna naredba za poni¹tenje; ona radi isto kao C-x u,
ali ju je lak¹e utipkati nekoliko puta za redom.  Mana C-_ je da na
nekim tipkovnicama nije oèigledno kako je utipkati.  Zato ostavljamo i 
C-x u.  Na nekim terminalima mo¾ete dobiti C-_ kombinacijom CTRL i /.

Numerièki argument naredbi C-_ ili C-x u slu¾i kao brojaè ponavljanja.


* DATOTEKE
----------

Da biste za stalno spremili izmjene na tekstu koji editirate, morate ga
spremiti u datoteku.  Ako to ne uèinite, tekst æe nestati kada izaðete 
iz Emacsa.  Svoje izmjene stavljate u datoteku tako ¹to je prvo
"naðete" (ovo se jo¹ naziva i "posjeta" datoteci).

Nala¾enje datoteke znaèi da vidite sadr¾aj datoteke unutar Emacsa.  U
neku ruku, ovo je kao da editirate samu datoteku.  Meðutim, izmjene
koje napravite koristeæi Emacs ne postaju trajne dok niste "snimili"
datoteku.  Tako mo¾ete izbjeæi ostavljanje poluzavr¹ene datoteke u
sustavu, ako to ne ¾elite.  Èak i kad snimate, Emacs ostavlja izvornu
datoteku pod promijenjenim imenom, za sluèaj da se kasnije
predomislite.

Ako pogledate pri dnu ekrana, vidjet æete red koji poèinje i zavr¹ava
s crticama, i sadr¾i niz "XEmacs: TUTORIAL.hr".  Ovaj dio ekrana
uvijek pokazuje naziv datoteke koju posjeæujete.  U ovom trenutku vi
posjeæujete datoteku koja se zove "TUTORIAL", a koja je va¹a osobna
kopija Emacsovih uputa.  Koju god datoteku na¹li, njen æe se naziv
pojaviti na tom istom mjestu.

Naredbe za pronala¾enje i spremanje datoteka se razlikuju od drugih
naredbi koje ste dosad upoznali, po tome ¹to se sastoje od dva znaka.
Obje poèinju znakom Control-x; mnoge od njih rade s datotekama,
spremnicima i povezanim stvarima.  Ove naredbe su dugaèke dva, tri ili
èetiri znaka.

Jo¹ jedna stvar u vezi naredbe za nala¾enje datoteke je da morate reæi 
koju datoteku ¾elite.  Ka¾emo da naredba "èita argument s terminala"
(u ovom sluèaju, argument je naziv datoteke).  Kad utipkate naredbu

	C-x C-f   Naði datoteku

Emacs tra¾i od vas da upi¹ete naziv datoteke.  Naziv datoteke koji
upi¹ete pojavljuje se u donjem redu ekrana.  Taj donji red naziva se
minispremnik (minibuffer) kad se koristi za tu vrstu unosa.  Mo¾ete
koristiti uobièajene Emacsove naredbe da editirate naziv datoteke.

Dok unosite naziv datoteke (ili za bilo kojeg unosa iz minispremnika), 
mo¾ete otkazati naredbu pomoæu C-g.

>> Upi¹ite C-x C-f, potom C-g.  Ovo otkazuje minispremnik, a takoðer
   otkazuje i naredbu C-x C-f koja je koristila minispremnik.  Tako
   nijedna datoteka neæe biti pronaðena.

Kad zavr¹ite s upisom imena datoteke, stisnite <Return> za kraj.  Tad
æe naredba C-x C-f otpoèeti svoj posao, i naæi datoteku koju ste
izabrali.  Minispremnik nestaje kad naredba C-x C-f zavr¹i.

Ubrzo æe se sadr¾aj datoteke pojaviti na ekranu, i moæi æete editirati 
sadr¾aj.  Kad po¾elite trajno saèuvati svoje izmjene, upi¹ite naredbu

	C-x C-s   Spremi datoteku

Ovo kopira tekst unutar Emacsa u datoteku na disku.  Prvi put kad ovo
uèinite, Emacs æe preimenovati izvornu datoteku u novo ime, tako da je
ne izgubite.  Novo se ime tvori dodavanjem znaka ~ na izvorno ime
datoteke.

Kad snimanje zavr¹i, Emacs ispi¹e ime snimljene datoteke.  Trebali
biste snimati relativno èesto, tako da ne izgubite puno ako sustav
padne.

>> Upisav¹i C-x C-s, spremite svoju kopiju uputa.
   Na dnu ekrana bi trebalo pisati "Wrote ...TUTORIAL.hr".

Primjedba: Na nekim sustavima, tipkanje C-x C-s æe zamrznuti ekran, i
neæete vi¹e vidjeti Emacsov output.  To znaèi da "prednost"
operativnog sustava zvana "kontrola toka" (eng. flow control) presreæe
C-s i ne da mu da doðe do Emacsa.  Odmrznite sustav tipkom C-q.  Tada
pogledajte odjeljak "Spontaneous Entry to Incremental Search"
Emacsovog manuala za savjet kako se nositi s ovom "predno¹æu".

Mo¾ete naæi postojeæu datoteku, da je pogledate ili editirate.  Mo¾ete 
takoðer naæi i datoteku koja jo¹ ne postoji.  Tako se stvaraju nove
datoteke Emacsom: naðite datoteku, koja æe ispoèetka biti prazna, i
poènite unositi tekst u datoteku.  Kad zatra¾ite "snimanje" datoteke,
Emacs æe zaista stvoriti datoteku s tekstom koji ste unijeli.  Od tad
pa nadalje, mo¾ete smatrati da editirate veæ postojeæu datoteku.


* SPREMNICI
-----------

Ako naðete jo¹ jednu datoteku s C-x C-f, ona prva ostaje unutar
Emacsa.  Mo¾ete se vratiti natrag na nju nalazeæi je opet s C-x C-f.
Ovako mo¾ete otvoriti prilièan broj datoteka unutar Emacsa.

>> Stvorite datoteku imena "foo" tipkajuæi C-x C-f foo <Return>.
   Tad unesite neki tekst, editirajte ga, i snimite "foo" utipkav¹i
   C-x C-s.
   Konaèno, upi¹ite C-x C-f TUTORIAL.hr <Return> da se vratite na
   upute.

Emacs pohranjuje tekst svake datoteke u objektu zvanom "spremnik"
(eng. buffer).  Nala¾enje datoteke otvara novi spremnik unutar
Emacsa.  Popis spremnika koji se nalaze u trenutnom pozivu Emacsa
mo¾ete dobiti sa

	C-x C-b   Izlistaj spremnike

>> Sada isku¹ajte C-x C-b.

Uoèite kako svaki spremnik ima naziv, a mo¾e imati i ime datoteke koje
se odnosi na datoteku èiji sadr¾aj je u njemu.  Neki spremnici ne
odgovaraju ni jednoj datoteci.  Na primjer, spremnik "*Buffer List*" nema
ni jednu datoteku.  To je spremnik koji sadr¾i spisak spremnika koji
je stvorila naredba C-x C-b.  BILO KOJI tekst koji vidite u nekom
Emacsovom prozoru uvijek je dio nekog spremnika.

>> Pritisnite C-x 1 da se rije¹ite spiska spremnika.

Ako promijenite tekst jedne datoteke, zatim naðete drugu datoteku, ova 
prva neæe biti snimljena.  Njene promjene ostaju unutar Emacsa, u
spremniku te datoteke.  Ovo je korisno, ali to i znaèi da je potreban
pogodan naèin snimanja datoteke prvog spremnika.  Bilo bi nespretno
prebacivati se natrag u spremnik s C-x C-f samo zato da ga se snimi s
C-x C-s.  Zato imamo

	C-x s     Snimi neke spremnike.

C-x s vas pita za svaki spremnik koji sadr¾i izmjene koje niste
snimili.  Za svaki takav spremnik pita vas da li ga ¾elite snimiti.

>> Upi¹ite red teksta, potom upi¹ite C-x s.
   Pitat æe vas ¾elite li snimiti spremnik s nazivom TUTORIAL.hr.
   Odgovorite potvrdno na pitanje, tipkajuæi "y".


* UPORABA IZBORNIKA
-------------------

Ako ste na X terminalu, uoèit æete izbornik na vrhu Emacsovog prozora.
Mo¾ete koristiti izbornik za pristup svim uobièajenim Emacsovim
naredbama, kao ¹to su "find file".  Ovo æe vam u poèetku biti lak¹e,
jer neæete morati pamtiti tipke za neku naredbu.  Jednom kad vam rad u
Emacsu postane ugodan, lako æete poèeti koristiti naredbe s
tipkovnice, jer svaka stavka izbornika sadr¾i i odgovarajuæu tipku za
pokretanje naredbe.

Uoèite da postoji puno stavki koje nemaju ekvivalent na tipkovnici.
Na primjer, izbornik "Buffers" prikazuje sve raspolo¾ive spremnike
redosljedom posljednje uporabe.  Mo¾ete se prebaciti na bilo koji
spremnik tako da jednostavno izaberete njegov naziv u izborniku
"Buffers".


* UPORABA MI©A
--------------

Kad radite pod X-ima, Emacs je u potpunosti integriran s mi¹em.
Mo¾ete pozicionirati tekstualni kursor pritisnuv¹i lijevu tipku mi¹a
na ¾eljenom mjestu, mo¾ete izabrati tekst povlaèeæi lijevu tipku mi¹a
po ¾eljenom tekstu.  (Ili, na drugi naèin, pritisnuti lijevu tipku
mi¹a s jedne strane, zatim se pomaknuti na drugu stranu, i koristiti
Shift i tipku mi¹a za izbor teksta.)

Ako ¾elite ubiti izabrani tekst, mo¾ete pritisnuti C-w, ili izabrati
Cut u izborniku Edit.  Uoèite da ovo dvoje *nije* isto: C-w samo
sprema tekst unutar Emacsa (slièno C-k, kako je opisano gore), dok Cut
radi ovo, i jo¹ sprema tekst u X clipboard, gdje do njega mogu
pristupiti ostale aplikacije.

Tekst s X clipboarda mo¾ete dobiti koristeæi stavku Paste izbornika
Edit.

Srednja tipka mi¹a se obièno koristi za izbor stvari koje su vidljive
na ekranu.  Na primjer, ako uðete u Info (Emacsovu on-line
dokumentaciju) koristeæi C-h i ili izbornik Help, mo¾ete pratiti
osvijetljeni link pritisnuv¹i srednju tipku mi¹a na njemu.  Slièno,
ako tipkate naziv datoteke (npr. na "Find File" promptu) i pritisnete
TAB da vidite moguænosti, mo¾ete stisnuti srednju tipku mi¹a na neku
od moguænosti, da je izaberete.

Desna tipka mi¹a poziva "skoèni" izbornik.  Sadr¾aj ovog izbornika
ovisi o modu u kojem se trenutno nalazite, i obièno sadr¾i nekoliko
èesto kori¹tenih naredbi, tako da se do njih lak¹e doðe.

>> Sada pritisnite desnu tipku mi¹a.

Morat æete dr¾ati tipku da zadr¾ite izbornik.


* PRO©IRENJE SKUPA NAREDBI
--------------------------

Emacsovih naredbi ima puno puno vi¹e nego ¹to bi ikad moglo stati na
sve kontrolne i meta znakove.  Emacs ovo zaobilazi pro¹irenim
(eXtended) naredbama.  One dolaze u dva oblika:

	C-x	Pro¹iri znak.  Praæena jednim znakom.
	M-x	Pro¹irena naredba s imenom.  Praæena dugim imenom.

Postoje naredbe koje jesu korisne, ali ih se rabi manje nego naredbe o 
kojima smo dosad govorili.  Veæ ste vidjeli dvije: naredbe s
datotekama C-x C-f za nala¾enje i C-x C-s za snimanje.  Jo¹ jedan
primjer je naredba kojom se izlazi iz Emacsa -- to je naredba C-x
C-c.  (ne brinite o gubljenju izmjena koje ste napravili; C-x C-c vam
nudi da snimite svaku izmijenjenu datoteku prije no ¹to izaðe iz
Emacsa).

Naredbom C-z *privremeno* izlazite iz Emacsa -- tako da se mo¾ete
nakon nekog vremena opet vratiti u Emacs.

Na sustavima koji to dozvoljavaju, C-z "suspendira" Emacs; to jest,
vraæa se u ljusku, ali ne uni¹tava Emacs.  U veæini ljuski, mo¾ete
nastaviti rad Emacsa naredbom `fg', ili s `%emacs'.

Na sustavima koji ne podr¾avaju suspendiranje, C-z stvara podljusku
koja radi pod Emacsom, tako da mo¾ete pokrenuti druge programe i
naknadno se vratiti u Emacs; ona neæe zaista "izaæi" iz Emacsa.  U
ovom sluèaju, ljuskina naredba `exit' je uobièajen naèin povratka iz
podljuske u Emacs.

Vrijeme za C-x C-c je onda kad se kanite odlogirati.  Takoðer, to je
ispravna stvar kad je Emacs pozvan iz èitaèa po¹te, ili nekog drugog
programa, jer se oni ne moraju znati nositi sa suspendiranjem Emacsa.
U normalnim okolnostima, meðutim, ako se ne kanite odlogirati, bolje
je suspendirati Emacs s C-z nego izaæi iz njega.

Postoji puno C-x naredbi.  Evo spiska onih koje ste nauèili:

	C-x C-f		Naði datoteku.
	C-x C-s		Snimi datoteku.
	C-x C-b		Popis spremnika.
	C-x C-c		Izaði iz Emacsa.
	C-x u		Poni¹ti zadnju naredbu.

Imenovane pro¹irene naredbe su naredbe koje se jo¹ rjeðe koriste, ili
se koriste samo unutar stanovitih modova.  Primjer je naredba
replace-string, koja globalno zamjenjuje jedan niz drugim.  Kad
napi¹ete M-x, Emacs æe vam dati prompt na dnu ekrana, a vi trebate
samo napisati naziv naredbe.  U ovom sluèaju, "replace-string".  Samo
napi¹ite "repl s<TAB>", i Emacs æe dovr¹iti ime.  Zavr¹ite naziv
naredbe s <Return>.

Naredba replace-string tra¾i dva argumenta -- niz koji se zamjenjuje,
i niz kojim æe se zamijeniti.  Zavr¹ite svaki argument s <Return>.

>> Pomaknite kursor na prazan red dva reda ispod ovoga.  Zatim
   napi¹ite M-x repl s <Return>promijenio<Return>izmijenio<Return>.

   Primijetite kako se ovaj red promijenio: zamijenili ste rijeè
   p-r-o-m-i-j-e-n-i-o s "izmijenio" gdje god se ova pojavila, nakon
   poèetnog polo¾aja kursora.


* AUTOMATSKO SNIMANJE
---------------------

Kada ste promijenili datoteku, ali je jo¹ niste snimili, va¹e bi
izmjene mogle biti izgubljene ako raèunalo padne.  Da vas za¹titi od
ovoga, Emacs povremeno ispisuje "auto save" (automatsko snimanje)
datoteku za svaku datoteku koju editirate.  Auto-save datoteka ima #
na poèetku i na kraju imena; na primjer, ako se va¹a datoteka zove
"hello.c", njezina æe se auto-save datoteka zvati "#hello.c#".  Kad
snimite datoteku na normalan naèin, Emacs æe izbrisati njezinu
auto-save datoteku.

Ako raèunalo padne, mo¾ete obnoviti svoje automatski spremljene
promjene tako ¹to normalno naðete datoteku, i napi¹ete
M-x recover file <Return>.  Kad vas pita za potvrdu, upi¹ite
yes<return> za nastavak i vratite automatski snimljene podatke.


* PROSTOR ZA PORUKE
-------------------

Ako Emacs vidi da pi¹ete naredbe polako, pokazat æe vam ih na dnu
ekrana na mjestu koje se zove "prostor za poruke" (eng. echo area).
Prostor za poruke je na najni¾em redu ekrana.


* STATUSNI RED
--------------

Red odmah iznad prostora za poruke se zove "statusni red"
(eng. modeline).  Statusni red izgleda otprilike ovako:

--**-XEmacs: TUTORIAL.hr       (Fundamental)--L670--58%----------------

Ovaj red pru¾a korisne informacije o statusu Emacsa i tekstu koji
editirate.

Veæ znate ¹to je ime datoteke -- to je datoteka koju ste na¹li.
-NN%-- predstavlja va¹ trenutni polo¾aj u tekstu; to znaèi da je NN
postotaka teksta iznad vrha ekrana.  Ako je vrh teksta na ekranu,
pisat æe --Top-- umjesto --00%--.  Ako je kraj teksta na ekranu, pisat 
æe --Bot--.  Ako gledate u tako kratak tekst da sav stane na ekran, u
statusnoj liniji æe pisati --All--.

Zvjezdice na poèetku znaèe da ste napravili izmjene na tekstu.
Neposredno po posjeti ili snimanju datoteke, taj dio statusne linije
nema zvjezdica, veæ samo crtice.

Dio statusne linije u zagradama govori u kojem se modu editiranja
nalazite.  Podrazumijeva se Fundamentalni mod, koji trenutno koristite.
On je primjer "glavnog moda".

Emacs ima puno razlièitih glavnih modova.  Neki od njih su predviðeni
za editiranje razlièitih jezika i/ili vrsta teksta, kao ¹to je Lisp
mod, tekst mod, itd.  U bilo kojem trenutku jedan i samo jedan glavni
mod je aktivan, i njegovo se ime nalazi na statusnom redu, gdje sada
stoji "Fundamental".

Svaki glavni mod èini da se nekoliko naredbi pona¹a razlièito.  Na
primjer, postoje naredbe za stvaranje komentara u programu, a buduæi
da svaki programski jezik ima drugaèiju predod¾bu o tome kako komentar 
izgleda, svaki glavni mod razlièito unosi komentare.  Svaki glavni mod 
je ime jedne pro¹irene naredbe, ¹to je i naèin kako se mo¾ete
prebaciti u taj mod.  Na primjer, M-x fundamental-mode je naredba koja 
vas prebacuje u Fundamental mod.

Ako editirate tekst na hrvatskom, kao ¹to je ova datoteka, vjerojatno
biste trebali koristiti tekstualni mod.
>> Napi¹ite M-x text-mode<Return>.

Ne brinite, nijedna od naredbi koje ste nauèili neæe promijeniti Emacs 
na znaèajan naèin.  Ali mo¾ete uoèiti da M-f i M-b sad tretiraju
apostrofe kao dio rijeèi.  U fundamentalnom modu M-f i M-b su
tretirali apostrofe kao separatore rijeèi.

Glavni modovi obièno rade suptilne izmjene poput navedene: veæina 
naredbi rade "isti posao" u svakom glavnom modu, ali funkcioniraju s
malom razlikom.

Da biste vidjeli dokumentaciju trenutnog glavnog moda, pritisnite
C-h m.

>> Pritisnite jo¹ jednom C-u C-v da dovedete ovu liniju do vrha ekrana.
>> Utipkajte C-h m, da vidite kako se tekstualni mod razlikuje od
   fundamentalnog moda.
>> Pritisnite q da uklonite dokumentaciju s ekrana.

Glavni modovi se nazivaju glavnima, jer postoje jo¹ i sporedni
modovi.  Sporedni su modovi nisu zamjena za glavne modove, veæ njihova 
usputna modifikacija.  Svaki sporedni mod mo¾e biti ukljuèen ili
iskljuèen za sebe, neovisno o ostalim sporednim modovima, i neovisno o 
glavnom modu.  Tako mo¾ete ne biti niti u jednom sporednom modu, ili u 
jednom sporednom modu, ili u kombinaciji nekoliko sporednih modova.

Jedan vrlo koristan sporedni mod, naroèito za editiranje hrvatskog
teksta, jest mod za automatsko popunjavanje (Auto Fill mode).  Kad je
ovaj mod ukljuèen, Emacs automatski lomi linije izmeðu rijeèi kad god
umetanjem teksta stvorite red koji je pre¹irok.

Mo¾ete ukljuèiti Auto Fill mod pisanjem M-x auto-fill-mode<Return>.
Kad je mod ukljuèen, iskljuèujete ga s M-x auto-fill-mode<Return>.
Kad je mod iskljuèen, ova ga naredba ukljuèuje, kad je ukljuèen, ona
ga iskljuèuje.

>> Napi¹ite M-x auto-fill-mode<Return> sad.  Potom umeæite tekst "asdf "
   dok god se red ne razdvoji na dva dijela.  Morate stavljati razmake 
   izmeðu, jer Auto Fill lomi redove samo na razmacima.

Rub je obièno postavljen na 70 znakova, ali ga mo¾ete promijeniti
naredbom C-x f.  Rub koji ¾elite postaviti pode¹avate numerièkim
argumentom.

>> Utipkajte C-x f s argumentom 20.  (C-u 2 0 C-x f).
   Potom upi¹ite neki tekst, i gledajte kako Emacs lomi redove dulje
   od 20 znakova.  Tad postavite rub natrag na 70 ponovno
   upotrijebiv¹i C-x f.

Ako napravite promjene u sredini paragrafa, Auto Fill mod ga neæe
cijelog reformatirati.
Za preoblikovanje paragrafa, utipkajte M-q (Meta-q) s kursorom unutar
paragrafa.

>> Pomaknite kursor na prethodni paragraf, i stisnite M-q.


* TRA®ENJE
----------

Emacs mo¾e tra¾iti nizove (grupe uzastopnih znakova ili rijeèi) bilo
prema naprijed ili prema natrag kroz tekst.  Tra¾enje niza je naredba
kojom se pomièe kursor; ona æe pomaknuti kursor do sljedeæeg mjesta na 
kom se niz pojavljuje.

Emacsova naredba za tra¾enje se razlikuje od sliènih naredbi veæine
editora po tome ¹to je "postupna" (eng. incremental).  To znaèi da se 
pretra¾ivanje odvija dok upisujete niz koji tra¾ite.

Naredba kojom poèinjete naredbu je C-s za tra¾enje prema naprijed, i
C-r za tra¾enje unatrag.  ALI ÈEKAJTE!  Nemojte ih odmah isprobati.

Kad utipkate C-s, primijetit æete da se tekst "I-search" pojavljuje
kao prompt u prostoru za poruke.  Ovo vam ka¾e da je Emacs u stanju
postupnog tra¾enja, i da èeka da upi¹ete ¹to ¾elite tra¾iti.
<Return> zaustavlja tra¾enje.

>> Sad stisnite C-s da zapoènete pretra¾ivanje.  POLAKO, znak po znak, 
   utipkajte rijeè `kursor', radeæi stanku izmeðu znakova da uoèite
   ¹to se dogaða s kursorom.
   Sad ste na¹li "kursor", jednom.
>> Stisnite C-s opet, da naðete sljedeæe pojavljivanje "kursora".
>> Sad stisnite <Delete> èetiri puta, i gledajte kako se kursor
   pomièe.
>> Stisnite <RET> da prekinete tra¾enje.

Jeste li vidjeli ¹to se dogodilo?  Za vrijeme inkrementalnog tra¾enja, 
Emacs poku¹ava otiæi na mjesto gdje se pojavljuje niz kojeg ste do sad 
utipkali, osvjetljavajuæi ga zbog preglednosti.  Za odlazak na
sljedeæe mjesto gdje se "kursor" pojavljuje, samo opet stisnite C-s.
Ako ni jedno takvo mjesto ne postoji, Emacs æe se oglasiti zvuènim
signalom i reæi vam da pretraga niju uspjela ("failing").  Pretragu
mo¾ete prekinuti i pomoæu C-g.


PRIMJEDBA: Na nekim sustavima, tipkanje C-s æe smrznuti sustav i vi¹e
neæete vidjeti daljnji Emacsov output.  To pokazuje da "prednost"
operativnog sustava zvana "kontrola toka" (eng. flow control) presreæe
C-s i ne da mu da doðe do Emacsa.  Pritisak na C-q æe odmrznuti ekran.
Tad pogledajte odjeljak "Spontaneous Entry to Incremental Search"
Emacsovog manuala za savjet kako se nositi s ovom "predno¹æu".

Ako za vrijeme postupnog tra¾enja pritisnete <Delete>, uoèit æete 
da je zadnji znak niza izbrisan i da se pretraga vratila na zadnje
mjesto.  Na primjer, pretpostavimo da ste stisnuli "k" ne bi li na¹li
prvo pojavljivanje "k".  Ako sad stisnete "u", kursor æe se pomaknuti
na mjesto prvog pojavljivanja "ku".  Sad stisnite <Delete>.  Ovo æe
ukloniti "u" iz tra¾enog niza, i pomaknuti kursor natrag na prvu
pojavu "k".

Ako ste usred tra¾enja i stisnete kontrolni ili meta znak (s nekoliko
iznimki -- znakova koji imaju posebno znaèenje pri tra¾enju, kao ¹to
su C-s i C-r), tra¾enje se zaustavlja.

C-s zapoèinje pretragu koja tra¾i bilo koju pojavu tra¾enog niza NAKON 
trenutnog polo¾aja kursora.  Ako ¾elite tra¾iti ne¹to ¹to se
pojavljuje ranije u tekstu, stisnite C-r.  Sve ¹to smo rekli za C-s
vrijedi i za C-r, jedino ¹to je smjer pretrage suprotan.


* VI©ESTRUKI PROZORI
--------------------

Jedna od lijepih stvari u Emacsu je ¹to mo¾ete prikazati vi¹e prozora
na ekranu istovremeno.

>> Dovedite kursor do ovog reda i stisnite C-u 0 C-l.

>> Sad stisnite C-x 2, ¹to razdvaja ekran na dva prozora.
   Oba prozora prikazuju ove upute.  Kursor ostaje u gornjem prozoru.

>> Stisnite C-M-v da pomaknete donji prozor.
   (Ako nemate pravu tipku Meta, stisnite ESC C-v.)

>> Stisnite C-x o ("o" kao eng. "other", drugi) da pomaknete kursor u
   donji prozor.
>> U donjem se prozoru pomièite s C-v i M-v.
   Nastavite èitati ove upute u gornjem prozoru.

>> Opet stisnite C-x o da pomaknete kursor natrag u gornji prozor.
   Kursor u gornjem prozoru je upravo gdje je prije bio.

Mo¾ete stalno koristiti C-x o za pomicanje meðu prozorima.  Svaki
prozor ima vlastiti polo¾aj kursora, ali samo jedan prozor zapravo
prikazuje kursor.  Sve uobièajene naredbe za editiranja djeluju na
prozoru u kojem je kursor.  Taj prozor nazivamo "izabrani prozor"
(eng. selected window).

Naredba C-M-v korisna je kad editirate tekst u jednom prozoru, a drugi 
koristite za referencu.  Tada mo¾ete dr¾ati kursor uvijek u prozoru
gdje editirate, a napredovati kroz onaj drugi s C-M-v.

C-M-v je primjer CONTROL-META znaka.  Ako imate pravu tipku META,
mo¾ete dobiti C-M-v dr¾eæi zajedno i CTRL i META, dok tipkate v.  Nema 
veze da li je CTRL ili META "prvi", jer obje ove tipke rade
mijenjajuæi znakove koji pi¹ete.

Ako nemate pravu META tipku, a umjesto nje koristite ESC, tad je
poredak va¾an: morate stisnuti ESC praæen s CTRL-v; CTRL-ESC v neæe
raditi.  Razlog za ovo je ¹to je ESC tipka za sebe, a ne modifikator.

>> Pritisnite C-x 1 (u gornjem prozoru) da se rije¹ite donjeg
   prozora.

(Da ste stisnuli C-x 1 u donjem prozoru, rije¹ili biste se gornjeg.
Ovu naredbu mo¾ete shvatiti kao "Ostavi samo jedan prozor -- onaj u
kojem veæ jesam.")

Ne morate prikazivati isti spremnik u oba prozora.  Ako pritisnete C-x 
C-f da naðete datoteku u jednom prozoru, drugi se prozor ne mijenja.
Mo¾ete naæi datoteku u svakom prozoru neovisno o drugima.

Evo jo¹ jednog naèina da upotrijebite dva prozora za prikaz dvije
razlièite stvari:

>> Utipkajte C-x 4 C-f, a zatim ime neke od va¹ih datoteka.
   Zavr¹ite s <Return>.  Uoèite da se navedena datoteka pojavila u
   donjem prozoru, a takoðer i kursor.

>> Pritisnite C-x o za povrat u gornji prozor, i C-x 1 da uklonite
   donji.


* REKURZIVNE RAZINE EDITIRANJA
------------------------------

Ponekad æete po¾eljeti uæi u ono ¹to se zove "rekurzivna razina
editiranja" (eng. recursive editing level).  Ovo je naznaèeno uglatim
zagradama u statusnom redu, koje okru¾uju okrugle zagrade oko naziva
moda.  Na primjer, vidjeli biste [(Fundamental)] umjesto
(Fundamental).

Za izlazak iz rekurzivnog editiranja, pritisnite ESC ESC ESC.  To je
vi¹enamjenska naredba za "izlazak".  Mo¾ete je koristiti i za
uklanjanje dodatnih prozora, kao i za izlazak iz minispremnika.

>> Stisnite M-x za ulazak u minispremnik; potom utipkajte ESC ESC ESC
   za izlaz.

Iz rekurzivne razine editiranja ne mo¾ete izaæi s C-g.  To je zato ¹to 
se C-g koristi za otkazivanje naredbi i argumenata UNUTAR te razine
editiranja.


* DODATNA POMOÆ
---------------

U ovim smo uputama poku¹ali dati upravo toliko informacija da mo¾ete
poèeti koristiti Emacs.  Toliko je toga prisutno u Emacsu da bi bilo
nemoguæe sve to ovdje objasniti.  Meðutim, mo¾da po¾elite nauèiti vi¹e 
o Emacsu, jer on ima jo¹ puno korisnih prednosti.  Emacs ima naredbe
za èitanje dokumentacije o Emacsovim naredbama.  Ove naredbe "pomoæi"
sve poèinju sa znakom Control-h, koji se zove "znak za pomoæ"
(eng. the Help character).

Za kori¹tenje naredbi pomoæi, stisnite znak C-h, praæen znakom koji
ka¾e koju vrstu pomoæi ¾elite.  Ako ste ZAISTA izgubljeni, stisnite
C-h ? i Emacs æe vam reæi koje vrste pomoæi mo¾e dati.  Ako stisnete
C-h, ali se predomislite, samo pritisnite C-g za otkaz pomoæi.

(Na nekim je sistemima promijenjeno znaèenje C-h.  Ovo se zaista ne bi
smjelo raditi, pa se po¾alite sistemskom administratoru.  U meðuvremenu,
ako C-h ne prikazuje poruku o pomoæi na dnu ekrana, poku¹ajte upisati
M-x help RET umjesto toga.)

Osnovna naredba pomoæi je C-h c.  Napi¹ite C-h, potom c, i znak ili
niz znakova, i Emacs æe pokazati vrlo kratak opis naredbe.

>> Stisnite C-h c Control-p.
  Poruka bi trebala biti poput:

	C-p runs the command previous-line

	(C-p pokreæe naredbu previous-line)

Ovo vam ka¾e "ime funkcije".  Imena funkcija se koriste uglavnom za
mijenjanje i pro¹irivanje Emacsa.  Ali buduæi da se imena funkcija
biraju tako da pokazuju ¹to naredba radi, ona mogu poslu¾iti i kao
vrlo kratka dokumentacija -- dovoljna da vas podsjeti na naredbu koju
veæ znate.

Vi¹e-znakovne naredbe kao ¹to su C-x C-s i (ako nemate tipku META,
EDIT ili ALT) <ESC>v su takoðer dozvoljene nakon C-h c.

Za vi¹e podataka o naredbi, pritisnite C-h k umjesto C-h c.

>> Stisnite C-h k Control-p.

Osim imena, sad vidite i dokumentaciju funkcije u Emacsovom prozoru.
Kad zavr¹ite s èitanjem ispisa, stisnite q da se rije¹ite teksta.

Evo nekoliko korisnih moguænosti C-h:

   C-h f	Opi¹i funkciju.  Upi¹ete ime funkcije.

>> Poku¹ajte stisnuti C-h f previous-line<Return>.
   Ovo æe ispisati sve ¹to Emacs zna o funkciji koja implementira
   naredbu C-p.

   C-h a	Hiper Apropos.  Upi¹ite rijeè, i Emacs æe popisati sve
		funkcije i varijable èija imena sadr¾e rijeè.  Naredbe 
		koje se mogu izvr¹iti s Meta-x bit æe oznaèene
		zvjezdicom slijeva.

>> Utipkajte C-h a newline<Return>.

Ovo prikazuje hipertekstualni spisak svih funkcija i varijabli s
"newline" u imenima.  Stisnite <Return>, ili pritisnite srednju tipku
mi¹a da saznate vi¹e o funkciji ili varijabli.  Stisnite `q' za izlaz
iz hiper-aproposa.


* ZAKLJUÈAK
-----------

Upamtite, za trajan izlaz iz Emacsa stisnite C-x C-c.  Za privremeni
izlaz u ljusku upotrijebite C-z.  (pod X-ima, ovo ikonizira trenutni
Emacsov okvir.)

Ove upute su predviðene da budu razumljive svim novim korisnicima, pa
ako vam je ne¹to ovdje nejasno, nemojte sjediti i kriviti sebe -
¾alite se!


KOPIRANJE
---------

Ove upute potjeèu iz duge loze Emacsovih uputa, poèev¹i od onih koje
je napisao Stuart Cracraft za izvorni Emacs.  Ben Wing je dopisao
poglavlje o X Windowsima.  Martin Buchholz i Hrvoje Nik¹iæ su dodali
jo¹ ispravki vezanih uz XEmacs.

Na Hrvatski preveo Hrvoje Nik¹iæ, uz dodatnu lekturu Denisa Pleiæa.

Ova verzija uputa je, kao i GNU Emacs, pod autorskim pravima, i dolazi 
s dozvolom redistribuiranja uz sljedeæe uvjete:

(c) 1985, 1996 Free Software Foundation, sva prava zadr¾ana.

   Svakome je dozvoljeno praviti ili distribuirati nepromijenjene
   kopije ovog dokumenta, na bilo kojem mediju, uz uvjet da su
   saèuvane poruka o autorskim pravima i dozvolama, i da distributer
   daje drugima prava za daljnju redistribuciju, kako ovdje pi¹e.

   Dozvoljena je distribucija izmijenjenih verzija ovog dokumenta ili
   njegovih djelova, pod gore navedenim uvjetima, uz dodatni uvjet da
   sadr¾i obavijest o zadnjoj promjeni.

Uvjeti kopiranja samog Emacsa su slo¾eniji, ali u istom duhu.  Molimo
vas da proèitate datoteku COPYING, i da podijelite kopije GNU Emacsa
svojim prijateljima.  Pomozite nam zgaziti opstrukcionizam
("vlasni¹tvo") nad softverom koristeæi, pi¹uæi i dijeleæi slobodan
softver!


This tutorial descends from a long line of Emacs tutorials
starting with the one written by Stuart Cracraft for the original Emacs.
Ben Wing updated the tutorial for X Windows.  Martin Buchholz and
Hrvoje Niksic added more corrections for XEmacs.

This version of the tutorial, like GNU Emacs, is copyrighted, and
comes with permission to distribute copies on certain conditions:

Copyright (c) 1985, 1996 Free Software Foundation

   Permission is granted to anyone to make or distribute verbatim copies
   of this document as received, in any medium, provided that the
   copyright notice and permission notice are preserved,
   and that the distributor grants the recipient permission
   for further redistribution as permitted by this notice.

   Permission is granted to distribute modified versions
   of this document, or of portions of it,
   under the above conditions, provided also that they
   carry prominent notices stating who last altered them.

The conditions for copying Emacs itself are more complex, but in the
same spirit.  Please read the file COPYING and then do give copies of
GNU Emacs to your friends.  Help stamp out software obstructionism
("ownership") by using, writing, and sharing free software!